Povezanost alergija i atopijskog dermatitisa s crijevnom mikrobiotom kod djece

U posljednjih nekoliko decenija u razvijenim zemljama je prisutan stalan porast učestalosti preosjetljivosti na hranu. Preosjetljivost na hranu obuhvata široku paletu neželjenih reakcija na jedan ili više sastojaka namirnica poput bjelančevina, šećera, masti, ali i dodataka koji se koriste u prehrambenoj industriji (boje, konzervansi i sl.). Upravo iz tog razloga preosjetljivost se može razviti na bilo koju vrstu namirnice ili grupu namirnica. Neželjena reakcija organizma na hranu može biti imunološki posredovana ili da ne podstiče specifični imunološki odgovor. Kod djece su upravo imunološki posredovane alergije na hranu puno učestalije u poređenju s preosjetljivošću neimunološkog porijekla koja prevladava kod odraslih osoba.

Najbolji način tretiranja alergija na hranu su eliminacijske dijete, no one osim što utiču na kvalitet svakodnevnog života mogu značajno uticati na kvalitet i adekvatnost prehrane u dječijem uzrastu. Eliminacija pojedinih namirnica ili, još šire, grupa namirnica, može značajno uticati na dostupnost pojedinih nutrijenata važnih za rast i razvoj djece; na primjer, alergija na proteine kravljeg mlijeka uključuje eliminaciju mlijeka, svih mliječnih proizvoda i proizvoda koji sadrže mlijeko te svih drugih životinjskih mlijeka iz prehrane djeteta. Zbog toga postaje upitan odgovarajući unos kalcija, pa treba prilagoditi prehranu i dati djetetu pravilnu supstituciju i/ili suplementaciju.

Međutim, osim hranljivih tvari, u prvom redu bjelančevina, omega-3 masnih kiselina te vitamina i minerala, eliminacija proteina kravljeg mlijeka podrazumijeva i eliminaciju fermentiranih mliječnih proizvoda i time skoro jedini prirodni način unosa probiotičkih kultura u čovjekov organizam. Iako nije riječ o nutritivnom deficitu, svakako se radi o deficitu, no u ovom slučaju probiotika, i zato je logično osim suplementacije nutrijenata povremeno dodavati i probiotike. Budući da je najčešći probiotik prisutan u fermentiranim mliječnim proizvodima Lactobacillus rhamnosus GG, logično je učiniti suplementaciju u prvom redu tim probiotikom, međutim, na odmet nisu ni preparati s miješanim kulturama Lactobacillusa i Bifidobacteriuma.

Štaviše, zbog alergije na hranu često se pogoršava atopijski dermatitis kod djece, zbog čega je eliminacijska prehrana vrlo česta terapija. Naučna istraživanja sve više ukazuju na preventivnu ulogu probiotika kad je riječ o atopijskom dermatitisu i alergijama, a isto tako sve se više govori i o njihovom terapijskom djelovanju. Jedno od najnovijih istraživanja provedenih u Poljskoj pokazalo je da se težina atopijskog dermatitisa kod djece kojima je dodavana probiotička kultura Lactobacillus rhamnosus GG smanjila, a rezultati su bili još bolji kod djece koja su imala atopijski dermatitis udružen s alergijom na kravlje mlijeko. 

Kad je riječ o alergijama na hranu i intoleranciji na sastojke hrane poput laktozne intolerancije, intolerancije na gluten i drugo, integritet crijeva je izuzetno važan. Naime, upravo narušena crijevna mikrobiota, odnosno disbioza, ima negativno djelovanje na zdravlje crijevne sluznice, koja postaje osjetljivija i propusnija, što dovodi do pojava alergija i intolerancija na hranu. Zato se liječenjem crijevne mikrobiote djeluje na zdravlje crijevne sluznice i time na zdravlje cijelog organizma. Upotreba probiotičkih preparata je najbolji terapijski pristup liječenju disbioze, a u ovom trenutku najistraženiji i najčešće upotrebljavan je Lactobacillus rhamnosus GG.