Neka proljev ne putuje s vama

doc. dr. Mateja Logar, dr. med.
Proljev na putovanju velika je zdravstvena poteškoća koja doprinosi velikom obolijevanju i onesposobljava ljude na putovanjima. Obolijevaju prije svega ljudi koji putuju iz industrijski razvijenijih država u zemlje u razvoju.

O proljevu govorimo ako unutar 24 sata tri ili više puta imamo neformiranu stolicu i uz to još jedan pridruženi simptom:

  • tjeranje na povraćanje,
  • loše opće stanje,
  • povraćanje,
  • grčeve u stomaku,
  • povišenu temperaturu,
  • grčeve u anusu 
  • sluzastu ili krvavu stolicu.


U kojim je dijelovima svijeta najvjerovatnije da ćete puno vremena provesti u zahodu?

Pojava proljeva na putovanju proporcionalna je učestalošću vaših prekršaja u prehrani. Glavni samostalni faktor rizika za proljev na putovanju jest područje na koje putujemo. S obzirom na rizik za dobivanje proljeva svijet možemo podijeliti na tri područja:

  • područja s velikim rizikom (20–50% vjerovatnoća za proljev na putovanju): Latinska Amerika, Afrika, dijelovi Srednjeg istoka, Dominikanska Republika, Haiti i Azija;
  • područja sa srednjim rizikom (8–20% vjerovatnoća za proljev na putovanju): južna Evropa, Izrael, južna Afrika i većina Karipskih otoka;
  • područja s malim rizikom (do 7% vjerovatnoća za proljev na putovanju): Kanada, SAD, srednja i sjeverna Evropa, Japan, Australija, Novi Zeland i pojedini Karipski otoci.

Kod najmanje 90% osoba proljev na putovanju javlja se u prve dvije sedmice od početka putovanja, ali se može pojaviti bilo kada tokom putovanja ili čak nakon povratka kući.

Proljev na putovanju možete spriječiti ili ublažiti pravim probioticima.

Šta je najrizičnije jesti

Većinu slučajeva proljeva na putovanju uzrokuju bakterije, a rjeđe rotavirusi i norovirusi. Najrizičnije su za infekciju vlažne i sirove namirnice (hladne salate i slastice, hamburgeri, sirovi, hladni umaci, neoguljeno voće, nepasterizirano mlijeko i mliječni proizvodi, voda iz vodovoda), a suha hrana uglavnom je sigurna (hljeb, tvrdi sirevi, oguljeno voće, flaširana voda i gazirana pića).

Hrana je načelno sigurna ako je za vrijeme kuhanja temperatura u sredini bila viša od 71 °C i ako nakon kuhanja više nije bila spremljena. Turistima savjetujemo da se potrude i piju sigurna pića te ne upotrebljavaju za piće vodu iz vodovoda. 

Možemo se zaraziti i za vrijeme plivanja. Zato putnicima ne preporučujemo plivanje u slatkim ili slanim vodama u koje je možda provedena lokalna kanalizacija.


U putnu apoteku spadaju i probiotici

Prije odlaska putnicima i turistima možemo dati savjete o sigurnoj hrani i piću, međutim, rijetki se pridržavaju tih uputstava. Neantibiotička sredstva najvažniji su način sprečavanja proljeva na putovanju. 

Probiotički proizvodi koji sadrže kulture Saccharomyces boulardii, mješavinu bacila Lactobacillus Bifidobacterium bifidum u mnogim su se ispitivanjima dokazala kao efikasna u sprečavanju nastanka proljeva na putovanju. Probiotici su imali i dobar sigurnosni profil, tako da su ih putnici dobro podnosili i kod duže primjene.


Kod pojave proljeva nadoknađujte izgubljenu tečnost i elektrolite

U većini slučajeva proljev na putovanju nije ni teška ni za život opasna bolest. Zato je liječenje usmjereno na smanjivanje tegoba i trajanja proljeva.

Prvi cilj je sprečavanje nastanka dehidracije, koja se brže razvija kod dojenčadi, male djece, starijih osoba i u trudnoći, a kod zdravih odraslih osoba dehidracija je rijetka.

Bolesnici s blagim proljevom kod kojeg nije potrebno prilagođavanje dnevnih aktivnosti mogu nadoknaditi tečnost i elektrolite ako kombiniraju slane krekere, odnosno slane, čiste supe, voćne sokove i gazirana, slatka pića koja ne sadržavaju kofein.

Probiotici mogu povoljno djelovati i na skraćivanje trajanja proljeva jer potiču imunološki sistem, sa štetnim bakterijama takmiče se za vezna mjesta na crijevnoj sluznici i sprečavaju razmnožavanje štetnih bakterija.

Kod težih proljeva te kod djece, starijih i trudnica potrebno je intenzivnije nadoknađivanje tečnosti oralnim rehidracijskim tečnostima (ORT). ORT sadrže vodu, sastavljene šećere i NaCl. Posebna ograničenja kod hrane nisu potrebna. Kada je riječ o težem proljevu s pridruženim simptomima, u obzir dolazi i antibiotičko liječenje.

Rehidracija je najvažnija mjera kod proljeva!

Savjeti za turiste

Putovanja u tropska i suptropska područja postaju sve dostupnija i privlačna za sve širi krug ljudi. Nažalost, proljev na putovanju u tim je područjima vrlo čest: do 50% putnika koji putuju u te dijelove svijeta oboli.

Iako je bolest u pravilu blaga, ipak može dobrano pokvariti planove za godišnji odmor. Stoga je važno da već prije odlaska znate šta možete učiniti da biste spriječili pojavu bolesti. Nažalost, poznato je da se većina ljudi ne pridržava preporuka o sigurnom načinu prehrane i da se proljev može pojaviti i kod strogog pridržavanja uputstava.

Uz pridržavanje preporuka o sigurnoj prehrani probiotička kultura je još jedna od mogućnosti za sprečavanje proljeva na putovanju. Turisti moraju također biti upoznati s mogućnostima samoliječenja i znati kada treba potražiti ljekarsku pomoć.

Odaberite provjereni kvalitet

back to top