Antibiotici i probiotici: prvi uklanjaju štetne bakterije, a drugi naseljavaju zdrave

Asist. Taja Železnik Ramuta, mr. mikrobiol.
Ilja Iljič Mečnikov (1845–1916) bio je ruski biolog i dobitnik Nobelove nagrade, a proučavao je rad imunološkog sistema. Za razliku od tadašnjeg mišljenja da su crijevni mikroorganizmi štetni i da ih treba ukloniti iz tijela, bio je uvjeren da se crijevne smetnje mogu riješiti pravilnom dijetom koja je zabranjivala konzumiranje alkohola i teške hrane, a istovremeno je zahtijevala pijenje kiselog mlijeka ili jogurta jer su u njima prisutne i probiotičke bakterije. Mečnikov je dakle bio jedan od prvih koji je preporučio upotrebu probiotika za održavanje zdravih crijeva.

Antibiotici i proljev

Nakon uzimanja antibiotika često slijedi pojava proljeva. Zbog svog neselektivnog djelovanja antibiotici osim štetnih, patogenih bakterija, uništavaju i dobre bakterije koje povoljno djeluju na zdravlje i upravo promjena strukture mikrobiote (tj. bakterija koje naseljavaju neku okolinu, u ovom slučaju crijeva) vodi u razvoj proljeva.

Da upotreba antibiotika može izazvati razvoj proljeva, zabilježeno je još u 50. godinama prošlog vijeka, nekoliko godina nakon početka upotrebe prvih antibiotika. Proljev se javlja kod 5–49% pacijenata koji uzimaju antibiotike, a može se pojaviti već na početku terapije ili do dva mjeseca nakon završetka uzimanja antibiotika. Proljev se naročito često javlja kod osoba koje uzimaju antibiotike sa širim spektrom djelovanja, kod starijih, pacijenata koji su već duže hospitalizirani i kod oralne primjene antibiotika.

Antibiotici mogu izazvati proljev.

Probiotici jako doprinose smanjenju pojave proljeva kod antibiotičke terapije

Svjetska zdravstvena organizacija definiše probiotike kao “žive mikroorganizme koji u odgovarajućim količinama doprinose zdravlju domaćina”. Klinička ispitivanja dokazala su da probiotici imaju važnu ulogu u liječenju i sprečavanju pojave proljeva kod antibiotske terapije.

Antibiotici i probavne tegobe

Jedno od većih ispitivanja provela je 2017. godine istraživačica Sara Blaabjerg sa saradnicima sa Univerziteta u Kopenhagenu. U ispitivanju se koncentrisala na analizu učestalosti pojave proljeva nakon uzimanja antibiotika kod ukupno 3631 ispitanika.

Između dobrovoljaca koji su istovremeno s antibioticima uzimali i probiotike samo je 8% dobilo proljev, koji je trajao prosječno tri dana, a taj procenat kod ispitanika koji nisu uzimali probiotike iznosio je 17% (gotovo 2 puta više), a proljev je prosječno trajao pet dana. Kao posebno efikasni iskazali su se probiotici koji su sadržavali bakteriju Lactobacillus rhamnosus GG  ili kvasac Saccharomyces boulardii CNCM I-745.

​​​​​​Dokazano je da probiotici imaju važnu ulogu u liječenju i sprečavanju proljeva tokom terapije antibioticima.

Kako djeluju probiotici?

Probiotičke bakterije takmiče se sa štetnim, patogenim bakterijama za hranjive sastojke i životni prostor u crijevima. Tako s jedne strane patogenim bakterijama oduzimaju hranjive tvari, a s druge strane zauzimaju mjesta u crijevima koja bi inače zauzele patogene bakterije. Osim toga probiotičke bakterije izlučuju tzv. bakteriocine, molekule koje djeluju antimikrobno protiv štetnih bakterija i čak narušavaju signalizaciju između patogenih bakterija koje zato ne mogu djelovati tako usklađeno. Probiotici također stimulišu imunološki odgovor, koji zatim još efikasnije djeluje na uzročnike bolesti.

Na šta još treba paziti pri izboru i upotrebi probiotika?

Samo kvalitetni probiotici mogu obezbijediti blagotvorno djelovanje na tijelo i zbog toga kod kupovanja moramo paziti na više faktora. Najvažniji je pravilan izbor probiotika, pri čemu je jako važno da odaberemo odgovarajući bakterijski soj.

Bakterije unutar iste vrste svrstavamo u različne podgrupe, tzv. bakterijske sojeve, koji su obično označeni kombinacijom brojeva i slova. Nivoi blagotvornih probiotičkih bakterija se razlikuju među bakterijskim sojevima. Tako npr. probiotički soj Lactobacillus rhamnosus GG (gdje je Lactobacillus naziv roda, rhamnosus naziv vrste, a GG naziv soja) sprečava rotavirusne proljeve i proljeve povezane s uzimanjem antibiotika, atopične dermatitise i infekcije disajnog sistema, a drugi bakterijski soj iste vrste, npr. Lactobacillus rhamnosus PB01 (PB01 je naziv soja), poboljšava pokretljivost spermija i povećava prag boli, ali ne doprinosi sprečavanju proljeva koji se razvije uslijed uzimanja antibiotika.

Samo kvalitetni probiotici pružit će blagotvorno djelovanje na tijelo pa moramo biti oprezni prilikom kupovine.

Probiotike čine živi mikroorganizmi i posljedično je njihova efikasnost vremenski ograničena jer s vremenom odumiru. Važno je kupiti probiotike od pouzdanog proizvođača čiji proizvodi su farmaceutski provjereni i koji garantuje da će dovoljan broj probiotičkih bakterija preživjeti do kraja roka upotrebe. Moramo također paziti da ih spremimo u skladu s uputstvom proizvođača i da poštujemo rok upotrebe koji je naveden na ambalaži.

Antibiotike uvijek upotrebljavajte u skladu s uputstvom.

Izvori:

  1. Agamennone V. in sodelavci, 2018. A practical guide for probiotics applied to the case of antibiotic-associated diarrhea in the Netherlands. BMC Gastroenterology, 18: 103.
  2. Aggarwal J. in sodelavci, 2013. Probiotics and their Effects on Metabolic Diseases: An Update. Journal of Clinical and Diagnostic Research, 7(1):173-177.
  3. Daliri E.B. in sodelavci, 2015. New Perspectives on Probiotics in Health and Disease. Food Science and Human Wellness, 4(2):56-65.
  4. Kechagia M. in sodelavci, 2013. Health Benefits of Probiotics: A Review. ISRN Nutrition, 2013:481651.
  5. Kolaček S. in sodelavci, 2017. Commercial Probiotic Products: A Call for Improved Quality Control. A Position Paper by the ESPGHAN Working Group for Probiotics and Prebiotics. Journal of Pediatric Gastroenterology and Nutrition, 65(1):117-124. 
  6. Mackowiak P.A., 2013. Recycling Metchnikoff: Probiotics, the Intestinal Microbiome and the Quest for the Long Life. Frontiers in Public Health, 1:52.
  7. McFarland L.V., 2008. Antibiotic-associated diarrhea: epidemiology, trends and treatment. Future Microbiology, 3(5): 563-578.
  8. Markowiak P. in Slizewska K., 2017. Effects of Probiotics, Prebiotics and Synbiotics on Human Health. Nutrients, 9(9):1021.
  9. Guarner F. in sodelavci, 2017. Probiotics and prebiotics. World Gastroenterology Organisation Global Guidelines.

Odaberite provjereni kvalitet

back to top