Zašto je važna probiotička kultura i kada?

Ko nas prati u probavnom sistemu?

Ljudsko društvo postaje sve urbanije, industrijaliziranije i naprednije. U razvijenim zemljama razvoj se odražava u kvalitetu života, višem životnom standardu i sve dužem životnom vijeku.

Međutim, u karakteristike savremenog načina života spadaju i neredovna prehrana i neuravnoteženi obroci, konzumacija sterilnih/prokuhanih namirnica, stresne situacije i uzimanje lijekova, što brzo uzrokuje oslabljenu otpornost organizma. Prvi cilj većine nabrojenih grešaka jesu naši vjerni saputnici i prijatelji, mikroorganizmi u probavnom sistemu. Iako već dugo znamo da su korisni, ipak smo tek u zadnje vrijeme sasvim svjesni da su za nas životno važni.

Ako želimo odgovoriti na pitanje zašto su probiotici potrebni i kada, moramo najprije upoznati saputnike.

To nije lak zadatak jer ih ima deset puta više nego svih ćelija od kojih smo sastavljeni. Osim toga, mikroorganizmi žive u crijevima u odlično organizovanoj zajednici i usko sarađuju međusobno i s nama. Umjesto nas i za nas obavljaju puno korisnih zadataka. Većinu hrane koju pojedemo pomažu nam razgraditi da iz nje dobijemo potrebne hranjive sastojke, štite nas od štetnih tvari i patogenih mikroorganizama te potiču naše ćelije na obnovu i očuvanje čvrste crijevne stijenke.

Crijevna mikrobiota, kako nazivamo sve mikroorganizme u crijevima, djeluje na razvoj i rad imunološkog sistema, što je osim razgradnje hrane možda njen najvažniji zadatak. Iz nabrojenog je jasno da je »zdrava crijevna mikrobiota« nužno potrebna za naše dobro opće stanje tijela, odnosno zdravlje.

Šta je crijevna mikrobiota?

Crijevna mikrobiota (mikroflora) je zajednica svih mikroorganizama u crijevima. Naravno, odmah se postavlja pitanje šta je zdrava crijevna mikrobiota? Naučnici je sve češće upoređuju s ekološkom stabilnošću. Dakle, zdrava mikrobiota stabilna je i uspješno se odupire štetnim vanjskim faktorima, a osim toga prilagodljiva je i sposobna za brz povratak na osnovno stanje nakon promjene koju je izazvao stres. Njena sposobnost prilagođavanja je ograničena.

Ako su stresni faktori prejaki (npr. liječenje antibioticima), njena se stabilnost može poremetiti da sama više ne može brzo uspostaviti stabilno stanje. U svim takvim situacijama mogu pomoći probiotici. Probiotici dakle pomažu održavati stabilno stanje ili doprinose bržoj prilagodbi i vraćanju na normalno – zdravo stanje crijevne mikrobiote.

Šta je zadatak probiotičkih bakterija?

Probiotičke bakterije moraju imati posebne karakteristike da se u probavnom sistemu mogu takmičiti s bakterijama štetnima za zdravlje, razgraditi sastojke hrane, poticati rad probavnog sistema i pomoći u jačanju prirodne otpornosti.

Pogrešno je mišljenje da jedna probiotička bakterija ima sve nabrojene povoljne efekte jer se međusobno razlikuju. Mogli bismo reći da su neke završile školu preventive, a druge su sposobni terapeuti. Neke su uspješnije u borbi protiv štetnih bakterija, a druge u poticanju rada probavnog sistema i/ili u regulisanju imunološkog sistema.

Probiotikmože biti efikasan pomoćnik ili »terapeut« crijevne mikrobiote samo onda ako je pažljivo izabran, proučen i testiran.