Uticaj vitamina D na imunološki sistem djece

Urška Simonišek, dr. med., specijalizantica pedijatrije
Posljednjih godina je jako poraslo zanimanje za vitamin D i njegovo dodavanje prehrani jer je poznato da se vitamin D u tijelu pretvara u hormon koji utiče na gotovo sve događaje u našem organizmu.
Uticaj vitamina D na imunološki sistem djece

Vitamin D utiče na:

  • očuvanje zdravih kostiju i zuba,
  • normalnu resorpciju kalcija i fosfora,
  • normalan rad mišića,
  • diobu ćelija i
  • imunološki sistem.

Uticaj vitamina D na imunološki sistem

Mogli bismo jednostavno reći da vitamin D utiče na reakciju imunološkog sistema kad je to potrebno i sprečava ga da pretjerano radi kada nije potrebno. Upravo taj uticaj vitamina D masovno se proučava već nekoliko godina.

Kako vitamin D utiče na imunološki sistem?

Vitamin D u svom aktivnom obliku je signalna molekula koja se veže za poseban receptor i preko njega može uticati na imunološki sistem čovjeka.

Signal pojačan aktivnim oblikom vitamina D može uticati na povećanje urođenog imuniteta na patogene mikroorganizme bakterijskog ili virusnog porijekla i na povećanje stečenog imuniteta.

Vitamin D utiče na reakciju imunološkog sistema kad je to potrebno i sprečava ga da pretjerano radi kada nije potrebno.

Signalizacija vitamina D također sprečava upalni imunološki odgovor koji je temelj autoimunih procesa i reguliše alergijske odgovore. U toku su različita ispitivanja koja proučavaju vezu između vitamina D i infekcija, autoimunih događaja i alergijskih bolesti, ali tačne veze još nisu poznate.

Receptor za koji se veže aktivni oblik vitamina D nalazi se u tankom i debelom crijevu, ćelijama odgovornim za izgradnju kostiju, nekim ćelijama imunološkog sistema, nekim ćelijama gušterače koje učestvuju u regulisanju nivoa šećera u tijelu i većini drugih organa kao što su mozak, srce, koža, spolni organi, prostata i dojke te u nekim krvnim ćelijama.

Imunološki sistem djeteta

Imunološki sistem djeteta još nije sazrio nakon rođenja jer se dijelom mora razviti u kontaktu s spoljašnjim faktorima, a dijelom je dijete zaštićeno antitijelima koja je dobijalo od majke tokom trudnoće. Zbog toga se sazrijevanje imunološkog sistema odvija sve vrijeme i slično je odrasloj osobi tek u dobi od oko tri godine. Mnoge infekcije disajnog i probavnog sistema su dio prirodnog jačanja dječijeg imunološkog sistema, pa su djeca često bolesna do predškolskog uzrasta, a infekcije mogu trajati duže i imati teži tok.

Mnoge infekcije disajnog i probavnog sistema su dio prirodnog jačanja dječijeg imunološkog sistema, pa su djeca često bolesna do predškolskog uzrasta.

Infekcije i vitamin D

U metaanalizi više ispitivanja, u kojima je učestvovalo više od 7400 djece, utvrđeno je da djeca sa sepsom imaju preniske nivoe vitamina D. Kod djece koja su tokom ispitivanja dobijala dodatak vitamina D nije primijećena manja učestalost bolesti donjih disajnih puteva, međutim, djeca koja su primljena na jedinice intenzivne njege zbog te infekcije imala su niže nivoe vitamina D od one koja nisu trebala tako intenzivno liječenje. Ti rezultati podupiru hipotezu da bi održavanje dovoljne količine vitamina D kod djece moglo smanjiti broj infekcija. Ista ta ispitivanja također su pokazala da je manje dnevno doziranje vitamina D efikasnije od jednokratnih velikih doza.

Alergijske bolesti i vitamin D

Manje ispitivanje u kojem su djeca s različitim stepenom atopijskog dermatitisa dobijala dodatak vitamina D tokom tri mjeseca pokazalo je da se stanje djece s blagim i umjerenim dermatitisom lagano popravilo, vjerovatno zbog smanjenja broja imunoloških ćelija u krvi.

Ispitivanjima je utvrđeno da je nedostatak vitamina D čest kod djece oboljele od astme i da bi to moglo značajno uticati na regulisanje imunoloških ćelija kod mladih astmatičara. Još nije poznato da li dodavanje vitamina D može smanjiti broj pogoršanja astme u praksi.

Alergija na hranu

Teoretski modeli povezuju nedostatak vitamina D s pojavom alergija na hranu jer bi odgovarajuća nadoknada vitamina D tokom trudnoće i ranog djetinjstva trebala uticati na povećanje tolerancije, povećati imunitet crijevne sluznice, pomoći pri uspostavljanju tzv. dobrih crijevnih bakterija, smanjiti učestalost crijevnih infekcija i tako uticati na smanjenje učestalosti alergija na hranu kod djece.

Nedostatak vitamina D i alergija na hranu

Godine 2022. trebalo bi biti završeno australsko ispitivanje koje će pokazati vezu između pojave alergija na hranu i dodavanja vitamina D djeci koja dobijaju dodatak vitamina D od dojenačke dobi do dobi od jedne godine u poređenju s djecom koja ne dobijaju dodatak vitamina D. Kada djeca budu imala godinu dana, provjerit će se učestalost alergija na hranu, a istovremeno ćemo dobiti i podatke o učestalosti infekcija i drugih alergijskih bolesti. 

Neurološke bolesti i vitamin D

Receptor za koji se veže aktivni oblik vitamina D čest je i u različitim dijelovima mozga. Između ostalog, nekoliko ispitivanja je pokazalo da vitamin D sprečava proizvodnju enzima koji se stvara u nervnim ćelijama kad im nedostaje kisika ili kod bolesti poput Parkinsonove i Alzheimerove te multiple skleroze.

Autoimune bolesti i vitamin D

Neka ispitivanja su dokazala da je smanjena vrijednost vitamina D kod laboratorijskih životinja povezana sa simptomima kod autoimunih bolesti poput reumatoidnog artritisa, sistemskog eritemskog lupusa, dijabetesa tipa I i upalnih bolesti crijeva te da povećava rizik od virusnih infekcija poput tuberkuloze, a vjerovatno i gripe. Ispitivanja na ljudima još uvijek traju i još nisu potvrdila gore navedene tvrdnje. 

Sažetak

Poznato je da se nedostatak vitamina D jednako često pojavljuje i kod odraslih i kod djece, zato djeca u dobi od jedne sedmice nadalje dobijaju dodatak vitamina D. Zbog svestranog djelovanja vitamina D na procese u našem tijelu već dugi niz godina se istražuje kako bi se dodavanjem vitamina D prehrani mogao poboljšati naš imunološki sistem i time smanjiti broj infekcija te spriječiti ili uticati na alergijske i autoimune bolesti. Tačne veze i efekti između gore opisanih bolesti i vitamina D uglavnom su nepoznati, više informacija se može očekivati u narednim godinama, ali je jasno da je potencijal vitamina D na tom području vrlo velik. 

Literatura

  1. Vassallo, M. F., & Camargo, C. A. (2010). Potential mechanisms for the hypothesized link between sunshine, vitamin D, and food allergy in children. Journal of Allergy and Clinical Immunology, 126(2), 217–222. doi:10.1016/j.jaci.2010.06.011
  2. The impact of vitamin D deficiency on immune T cells in asthmatic children: a case-control study Haïfa Maalmi, Anissa Berraïes, Eya Tangour, Jamel Ammar, Hanadi Abid, Kamel Hamzaoui, Agnes Hamzaoui, J Asthma Allergy. 2012; 5: 11–19. Published online 2012 May 9. doi: 10.2147/JAA.S29566
  3. Yakoob MY, Salam RA, Khan FR, Bhutta ZA. Vitamin D supplementation for preventing infections in children under five years of age. Cochrane Database of Systematic Reviews 2016, Issue 11. Art. No.: CD008824. DOI: 10.1002/14651858.CD008824.pub2
  4. Michael F Holick, Sunlight and vitamin D for bone health and prevention of autoimmune diseases, cancers, and cardiovascular disease, The American Journal of Clinical Nutrition, Volume 80, Issue 6, December 2004, Pages 1678S–1688S, https://doi.org/10.1093/ajcn/80.6.1678S
  5. Fernandes de Abreu, D. A., Eyles, D., & Féron, F. (2009). Vitamin D, a neuro-immunomodulator: Implications for neurodegenerative and autoimmune diseases. Psychoneuroendocrinology, 34, S265–S277. doi:10.1016/j.psyneuen.2009.05.023
  6. Agmon-Levin, N., Theodor, E., Segal, R. M., & Shoenfeld, Y. (2012). Vitamin D in Systemic and Organ-Specific Autoimmune Diseases. Clinical Reviews in Allergy & Immunology, 45(2), 256–266. doi:10.1007/s12016-012-8342-y

Odaberite provjereni kvalitet

back to top