Probiotici, prebiotici i sinbiotici za neznalice

Pozitivne efekte fermentacije bakterija mliječnih kiselina na zdravlje poznavali su već u antičkim vremenima. Rimljani i Grci poznavali su različite recepte za fermentaciju mlijeka, Egipćani su pripremali kiselo mlijeko od kravljeg, kozjeg i bivoljeg mlijeka, a u Indiji su fermentirane mliječne napitke koristili vjekovima prije naše ere.

Bakterije koje obitavaju u probavnom sistemu utiču na zdravlje pojedinca. Probiotici su živi mikroorganizmi koji doprinose zdravlju domaćina ako se konzumiraju u dovoljnim količinama, npr. pozitivno utiču na probavu i poboljšavaju imunološki sistem.

Izrazom prebiotik označavamo nerastvoriva vlakna koja doprinose boljem preživljavanju i rastu probiotika te drugih za zdravlje bezopasnih mikroorganizama u tijelu. Kada kombiniramo probiotike i prebiotike u jedan preparat, dobijamo sinbiotike. Konzumacija pravilno odabranih probiotika, prebiotika ili sinbiotika doprinosi poboljšanju zdravlja.

Probiotici su mikroorganizmi koji pozitivno utiču na naše zdravlje

Riječ probiotik potječe iz grčkog jezika i znači za (pro-) život (-bios). Izraz je skovao njemački istraživač Ferdinand Vergin 1954. godine, a koristio ga je prilikom opisivanja negativnih efekata antibiotika i drugih antimikrobnih sredstava na crijevnu mikrobiotu (tj. na bakterije koje nastanjuju određenu okolinu, u ovom slučaju crijeva). Istovremeno je naglasio da uzimanje probiotičkih bakterija pozitivno utiče na crijeva.

Naša prehrana ima ključan uticaj na sastav crijevne mikrobiote, a njeno zdravlje možemo održavati i uzimanjem probiotičkih bakterija. Probiotici se uzimaju sa fermentiranom hranom, kao što su npr. jogurt i kefir te kiseli kupus, ali i u obliku dodataka prehrani.

Klinička istraživanja su dokazala da probiotici imaju važnu ulogu u liječenju akutnog proljeva i sprečavaju ga nakon liječenja antibioticima ili na putovanjima.

Probioticima se pripisuju i brojni drugi blagotvorni efekti, kao što su poboljšanje metabolizma laktoze, jačanje imunološkog sistema, liječenje probavnih bolesti (npr. hronične upalne bolesti crijeva) i alergijskih bolesti (npr. atopijskog dermatitisa), gubitak tjelesne težine te snižavanje krvnog pritiska i nivoa holesterola.

Kako bi probiotici imali optimalan efekat, ključno je da za sebe izaberemo pravi probiotik jer se za npr. sprečavanje proljeva primjenjuju druge probiotičke bakterije nego za jačanje imunološkog sistema. Osim toga, također je od ključnog značaja da ih konzumiramo u dovoljnoj količini. Stručnjaci tvrde da optimalna količina konzumiranih probiotika zavisi od vrste probiotika, ali se generalno smatra da preporučeni dnevni unos iznosi bar jednu milijardu (10⁹) probiotičkih bakterija.

Prebiotici su vlakna koja potiču rast i aktivnost probiotika

Prebiotici su neprobavljivi sastavni dijelovi hrane koji potiču rast i/ili aktivnost nekih mikroorganizama u crijevima, čime se poboljšava zdravlje domaćina, u našem slučaju čovjeka. Dakle, prebiotici su hrana za odabrane bezopasne mikroorganizme u crijevima (uključujući i probiotičke mikroorganizme) i mogu se koristiti kao alternativa probioticima ili kao dodatna podrška probioticima.

Svi prebiotici su vlakna, ali sva vlakna nisu prebiotici. Vlakno se smatra prebiotikom ako ga ne mogu razgraditi želučani enzimi i ne apsorbira se u tankom crijevu. Za prebiotike je karakteristično da ih mogu razgraditi samo oni mikroorganizmi u crijevima koji imaju pozitivan efekat na naše zdravlje.

Prebiotici smanjuju učestalost i trajanje proljeva, smanjuju upale i druge simptome povezane sa hroničnom upalnom bolesti crijeva te štite od razvoja raka crijeva. Osim toga, doprinose povećanom upijanju minerala iz hrane, smanjuju rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, povećavaju osjećaj sitosti i doprinose održavanju normalne tjelesne težine.

Prebiotike možemo konzumirati s hranom ili u obliku dodataka prehrani. Među prebiotike spadaju npr. fruktooligosaharidi, koji su sastavni dio crvenog i bijelog luka, šparoga i artičoka; galaktooligosaharidi, koji su sastavni dio brokule, kupusa, karfiola i kelja; ksiloogosaharidi, koje nalazimo u medu i brezinom šećeru (ksilitolu).

Među prebiotike spadaju i polisaharidi, npr. inulin, koji je sastavni dio banana i artičoka, kao i škrob, koji se nalazi u krompiru, riži i zelenim bananama. Da bi se postigli pozitivni efekti probiotika na zdravlje, treba uzimati bar nekoliko grama vlakana dnevno.

Sinbiotici su kombinacija probiotika i prebiotika

Preparati koji sadrže mješavinu probiotika i prebiotika nazivaju se sinbiotici. Izraz su prvi put upotrijebili istraživači Gibson i Roberfroid 1995. godine, koji su probiotiku dodali prebiotik kako bi potonji poboljšao preživljavanje i opstanak probiotičkih mikroorganizama u crijevima.

Prebiotici su izvor hrane za probiotičke bakterije u crijevima, što im omogućava da lakše prežive, a probiotici u prisustvu prebiotika također imaju veću otpornost na različite faktore iz okoline.

Uzimanje sinbiotika doprinosi uravnoteženoj crijevnoj mikrobioti, sprečava zatvor i proljev, utiče na imunološki sistem te doprinosi smanjenju kancerogenih supstanci u crijevima. Sinbiotici također djeluju antialergijski i doprinose sprečavanju razvoja osteoporoze te smanjenju količine masnoća i šećera u krvi.

Da bi se omogućili pozitivni efekti uzimanja sinbiotika, neophodno je da sinbiotici sadrže bar nekoliko grama prebiotika i dokazano efikasne koncentracije probiotika.

Oblast sinbiotika je u odnosu na probiotike i prebiotike relativno nova, stoga je i manje istražena. Provedeno je već nekoliko kliničkih istraživanja koja pokazuju pozitivne efekte upotrebe sinbiotika na zdravlje, ali će biti potrebna dodatna istraživanja da bi se pokazale potencijalne prednosti upotrebe sinbiotika u odnosu na druge dodatke prehrani.