Prehrana djeteta kod virusnog proljeva

Dojenčad i djeca imaju malu tjelesnu masu pa učestalim proljevom vrlo brzo gube tečnost iz tijela, zbog čega postoji visok rizik od teške dehidracije. Imajući na umu ovu činjenicu, neki roditelji svim silama pokušavaju zaustaviti proljev, međutim to se nikako ne preporučuje.

Naime, proljev je prirodni odbrambeni mehanizam tijela kojim se ono čisti od patogena, stoga mu treba dopustiti da odradi svoju ulogu u borbi protiv loših bakterija i virusa.

Najvažnija je rehidracija

Najbolji način sprečavanja dehidracije jest pravilna rehidracija, odnosno unošenje tečnosti u tijelo. Kad je dijete bolesno, roditelji mu vole udovoljiti, pa često kao glavni oblik tečnosti djeci daju voćne sokove i zaslađene čajeve, što uopšte nije dobar pristup. Naime, takvi napici sadrže puno šećera, fruktoze i saharoze, koji povećavaju količinu proljeva i njegovo trajanje.

Upravo zato pravilan izbor rehidracijske tečnosti uključuje, u prvom redu, rehidracijske otopine (ORS), povrtne i mesne supe, vodu ili napitak od cijeđenog limuna, pola kašičice meda i malo soli (na vrh viljuške) koji se dodaju u oko 250 do 300 ml vode ili čaja.

Takva tečnost tijelu će vratiti izgubljene elektrolite (natrij, kalij, magnezij, cink) i vodu te neće dodatno potaknuti razvoj proljeva.

U starija vremena za bolesnika s proljevom uvijek se preporučivala lagana prehrana, odnosno prehrana koja je vrlo često podrazumijevala vodu, čaj, banane, rižu, jabuke i dvopek, tzv. BRAT dijeta (bananas, rice, applesauce and toast). Međutim, danas medicina i klinička dijetetika preporučuju drugačiji pristup.

Naime, ako se u obzir uzme činjenica da bolesno dijete proljevom, povišenom temperaturom, povraćanjem i drugim simptomima gubi energiju te da njegovo tijelo biva iscrpljeno, važno je pružiti mu odgovarajuću prehranu da sačuva snagu pa se zato preporučuje provedba uobičajene djetetove prehrane. U dojenčadi je nastavak dojenja obavezan, a u veće djece preporučuje se dvofazni prelaz na uobičajeni dječiji jelovnik.

Prvi dani proljeva

Prva faza odnosi se na prva dva dana proljeva, odnosno prva dva dana viroze. U tom razdoblju savjetuje se nešto laganija prehrana koja uključuje supe, rehidracijsku otopinu, kašicu od griza, banane, rižu s mrkvom kuhanom u supi, komadiće kuhanog krompira i piletine te hljeb.

Djetetu se nude manji i češći obroci, po prilici svaka dva sata, između kojih se djetetu obavezno nudi rehidracijska otopina.

Druga faza podrazumijeva obogaćivanje djetetove prehrane lakše probavljivim namirnicama, a koje imaju visoku energetsku i nutritivnu vrijednost, to su tjestenina, kukuruzni griz, razne žitarice, jaja, sir te manje količine maslaca i visokokvalitetnih biljnih ulja. Cilj je da dijete jede uobičajenu prehranu, naravno pod uslovom da je uravnotežena i raznolika.

Nadoknađivanje hranjivih sastojaka

Osim tečnosti putem proljeva gube se i mnoge hranjive tvari te stoga uz uvažavanje raznolike i uravnotežene prehrane treba povećati i unos vitamina C, kalcija, natrija, kalijaicinka.

Budući da selektivan unos mikronutrijenata nije lako provediv, najbolji način nadoknade vitamina i minerala jest potpuna suplementacija u vidu multivitaminskih pripravaka koji odgovaraju dobi djeteta. Suplementaciju je najbolje započeti što prije te ju je najprikladnije davati neposredno nakon obroka.

Nikako se ne smije zaboraviti da je čovjekov probavni sistem živ te da o njegovom zdravlju i unutarnjoj ravnoteži mikroflore ovisi zdravlje čitavog organizma.

Proljev je odbrambeni mehanizam kojim se tijelo čisti od uzročnika infekcije, no tokom tog procesa narušava se ravnoteža probiotičkih kultura koje nastanjuju probavni sistem, zbog čega moderna medicina, uz pravilnu rehidraciju i odgovarajuću prehranu, preporučuje obaveznu terapiju klinički ispitanim probiotičkim kulturama.

U smjernicama se preporučuju dokazano efikasni Lactobacillus rhamnosus GG i Saccharomyces boulardii. Uzimanjem tih „dobrih“ bakterija stvaraju se nepovoljni uslovi za rast i razvoj patogena, a rezultat je skraćeno trajanje proljeva, bolja iskoristivost hranjivih tvari i snažniji rad imunološkog sistema.

Virusni proljev u dječijoj dobi gotovo je neizbježan, no pametni pristup, koji u prvom redu podrazumijeva odgovarajuću rehidraciju, pravilnu prehranu i vraćanje probavnog sistema u ravnotežu probiotičkim preparatima, ubrzat će ozdravljenje.