Bakterije koje uzrokuju infektivne proljeve

S dolaskom proljeća i dužih dana mijenja se i naš način provođenja slobodnog vremena. Duže smo u prirodi i češće jedemo napolju. Međutim, sezona piknika osim svega lijepog donosi i neke rizike i opasnosti.

Meso koje pripremamo često je termički lošije obrađeno, hranu čuvamo izvan frižidera, a sve to omogućuje razvoj bakterija koje uzrokuju infektivni proljev. Više od 90% akutnih proljeva(tegobe traju manje od dvije sedmice) ima infektivno porijeklo, što znači da se možemo zaraziti bakterijama koje nas okružuju.

Gdje se skrivaju salmonele

Za nastanak tegoba kod infekcija izazvanih salmonelama u tijelo treba unijeti relativno velik broj bakterija, a to znači da se salmonelama većinom inficiramo konzumacijom zaražene hrane. Perad izlučuje salmonele s izmetom, stoga se salmonele često nalaze na ljusci jajeta. Salmonele isto tako mogu biti u bjelanjku i žumanjku. Ocjenjuje se da je salmonelama zaraženo čak 50–60% pilećeg mesa.

Možemo se također zaraziti kad jedemo sirova jaja ili proizvode u kojima su sirova jaja (majoneze, kreme, puding i sladoled) te termički nepravilno obrađeno pileće meso. Salmonele se s radnih površina na kojima smo obrađivali pileće meso mogu prenijeti na voće i povrće koje kasnije obrađujemo na njima. Salmonele se na voće i povrće također mogu prenijeti gnojivima zagađenima ljudskim ili životinjskim izmetom koji sadrži salmonele.

Salmonele mogu prenijeti i kućni ljubimci kao što su kornjače, iguane, glodavci i ptice, a njima se inficiraju prije svega mala djeca koja su s ljubimcima u bliskom kontaktu. Infekcije salmonelama česte su i prilikom prodora kanalizacije u vodovodni sistem.

Kampilobakteri su drugi najčešći uzročnik infektivnih proljeva

Po epidemiološkim karakteristikama infekcije izazvane kampilobakterima prilično su slične salmonelozama i također spadaju u zoonoze, što znači da se isto tako mogu prenijeti preko životinja. U posljednjih nekoliko godina infekcije  prouzročene kampilobakterima su na drugom mjestu po učestalosti bakterijskih uzročnika infektivnih proljeva, odmah nakon salmonela. Infekcije salmonelama i kampilobakterima češće su u ljetnim mjesecima, kad im više temperature omogućuju brže razmnožavanje.

Escherichia coli – vrlo raširena bakterija

Sojevi Escherichie coli rašireni su širom svijeta. Tom bakterijom najčešće se možemo zaraziti putem zaražene hrane i vode. Moguć je također neposredan prijenos s čovjeka na čovjeka. Važni su prenosioci muhe i drugi insekti.

Kako postupati pri pojavi infektivnog proljeva

Akutni infektivni proljev u pravilu prolazi za 3 do 7 dana bez posebnog liječenja. Važno je pobrinuti se za dovoljan unos tečnosti kako ne bismo dehidrirali. Dehidracija je puno češća kod dojenčadi i male djece, starijih osoba i onih koje imaju teže osnovne bolesti. Za vrijeme akutnog proljeva savjetujemo blagu prilagodbu prehrane.

Ne preporučuje se mlijeko, osim dojenja. Bolesnici moraju jesti hranu koja sadrži dovoljno kalorija, a s druge strane ne ubrzava rad crijeva (peristaltiku) i nije teško probavljiva. Savjetujemo da bolesnici jedu kuhane namirnice koje sadrže škrob (krompir, tjestenina) i žitarice (riža, pšenica, ovas). Primjereni su i kuhano povrće, povrtne juhe, banane, jogurti, krekeri i sl.

U opsežnom ispitivanju u kojem je proučavan utjecaj probiotičke kulture na tok akutnog proljeva utvrđeno je da probiotička kultura znatno skraćuje trajanje proljevai smanjuje broj pražnjenja crijeva. Probiotička kultura dokazano je sigurna i nije bila povezana s izrazitim neželjenim dejstvima.

Najbolja je preventiva

Proljev se može spriječiti pridržavanjem pravila za pripremu hrane te pravilnim spremanjem sirove i pripremljene hrane. Važno je redovno i temeljito prati ruke i brinuti se za upotrebu čiste vode za piće.

Nadoknađivanje tekućine kod proljeva je izuzetno važno.