Početna > Česta pitanja

Česta pitanja

Probiotici WAYA®

Šta znači GG u probiotičkom soju Lactobacillus rhamnosus GG?

Lactobacillus rhamnosus GG (ATCC 53103) jest probiotički soj iz vrste mliječnokiselinskih bakterija. Godine 1983. Gorbach i Goldin su ga izolirali iz probavnog sistema zdravog čovjeka. Prema inicijalima njihovih prezimena stvorena je ta kratica. Lactobacillus rhamnosus GG smatra se najispitanijim sojem na svijetu.

Zašto je probiotički soj Lactobacillus rhamnosus GG poseban?

Lactobacillus rhamnosus GG (ATCC 53103) je mliječnokiselinska bakterija i normalno je prisutna u našim crijevima. Lactobacillus rhamnosus GG najispitivaniji je probiotički soj na kojem je provedeno više od 800 kliničkih ispitivanja, od toga više od 200 istraživanja na različitim kliničkim indikacijama te se smatra najistraženijom probiotičkom kulturom što se tiče pozitivnog djelovanja na tijelo i sigurnosti upotrebe.

Šta su mliječnokiselinske bakterije?

Bakterije koje su obično probiotici i uzrokuju mliječnokiselinsko vrenje. To je proces razgradnje ugljikohidrata bez prisutnosti kisika. Pretvaraju šećere u mliječnu kiselinu i snižavanjem pH u crijevima onemogućuju rast patogenih bakterija. To je uobičajena mikroflora koja se nalazi u čovjekovoj usnoj šupljini, probavnom sistemu i rodnici.

Šta je mikroinkapsulacija?

Mikroinkapsulacija je proces kojim se čestice krute tvari ili kapi tečnosti hvataju u ovojnicu koja štiti sadržaj od štetnih uticaja iz okoline. Probiotičke kulture su živi organizmi koji povoljno djeluju na zdravlje ljudi. Izuzetno su osjetljivi pri prolasku kroz kiselu okolinu probavnog sistema pa ih treba odgovarajuće zaštititi.

Rezultat mikroinkapsulacije su mikrokapsule koje se mogu podijeliti na jezgru i zaštitnu membranu. Jezgra sadrži aktivnu supstancu, odnosno probiotičku kulturu, a zaštitna membrana štiti aktivnu supstancu od okoline. Postupak mikroinkapsulacije omogućuje probiotičkoj kulturi preživljavanje do crijeva čak u 90% i time se osigurava veća količina i najveća moguća efikasnost probiotika na mjestu djelovanja – u crijevima.

Kako se čuvaju probiotici WAYA®?

Probiotici WAYA® mogu se čuvati na sobnoj temperaturi, zaštićeno od vlage i svjetlosti. Preporučujemo da nakon otvaranja probiotičke kapi WAYA® potrošite što prije. Ako ih čuvate u frižideru, možete ih upotrebljavati najviše dva mjeseca nakon otvaranja.

Mogu li probiotike WAYA uzimati s tečnošću?

Preporučuje se da WAYA® kapi dijete popije samostalno na kašičici. Bočici je priložena kapaljka koja omogućuje jednostavno i precizno doziranje.

WAYA® kapsule popijte s čašom hladne vode.

Gdje mogu kupiti probiotike WAYA®?

Probiotici WAYA® dostupni su u apotekama.

Šta će se dogoditi ako uzmem veću dozu probiotika WAYA® nego što je preporučeno?

Ne trebate se brinuti jer će se suvišna količina izlučiti sa stolicom.

Probiotici djeluju u tankom i debelom crijevu, gdje se vežu za slobodna mjesta u crijevnoj sluznici. Ako tih mjesta nema dovoljno ili su zauzeta drugim bakterijama, probiotik se jednostavno izlučuje sa stolicom.

Mogu li se probiotičke kapi i kapsule WAYA® uzimati s antibioticima?

Naravno, antibiotici narušavaju crijevnu mikrofloru i mogu izazvati probavne smetnje. Lactobacillus rhamnosus GG se preporučuje za regulisanje crijevne mikroflore. Pri primjeni probiotika WAYA® kod antibiotske terapije preporučujemo dvosatni razmak.

Uzrokuje li WAYA ® neželjena dejstva?

U ispitivanjima probiotičkih proizvoda WAYA® nisu primijećena neželjena dejstva, odnosno bila su jednaka efektu placeba.

Gdje mogu dobiti više informacija o probioticima WAYA®?

Za više informacija o probioticima WAYA® pošaljite e-poruku na info@waya.ba.

Probiotici i prebiotici

Šta su probiotici?

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije probiotici su živi mikroorganizmi koji osiguravaju koristi za zdravlje domaćina ako se uzmu u dovoljnoj količini. To su nepatogeni mikroorganizmi koji se nalaze u probavnom sistemu, gdje ima jako puno bakterija, čak 1014.

Njihov je zadatak ostvarivanje odgovarajuće crijevne mikroflore koja štiti naše tijelo od štetnih faktora, poticanje imuniteta, pomaže nam u razgradnji hrane i dobivanju hranjivih sastojaka. Između ostalog probiotici onemogućuju rast štetnih bakterija i tako sprečavaju probavne tegobe.

Jesu li svi probiotici jednaki?

Svaka pojedina probiotička bakterija – probiotik – ima svoje vlastito ime, npr. Lactobacillus rhamnosus GG (ATCC 53103) i svaka ima svoje posebne karakteristike.

Probiotička kultura Lactobacilllus rhamnosus GG je mliječnokiselinska bakterija i normalno je prisutna u našim crijevima. To je jedini »dlakavi« probiotik koji se svojim fleksibilnim bičevima veže za crijevnu sluznicu i povoljno reguliše crijevnu mikrofloru. Svaki probiotik ima svoje mjesto povoljnog djelovanja jer je nemoguće očekivati da će jedna probiotička kultura riješiti sve naše tegobe. Vrijedno je pogledati probiotički proizvod i provjeriti šta sadrži

Šta su prebiotici i gdje se nalaze?

Prebiotici su posebna vrsta prehrambenih vlakana (oligosaharidi) koje korisne bakterije u crijevima upotrebljavaju kao hranu. Te korisne bakterije u zamjenu proizvode određene tvari koje u crijevima uspostavljaju povoljne uslove i hrana su za naše crijevne ćelije.

Prebiotici se inače nalaze naročito u povrću (šparoge, bijeli luk, luk, poriluk, artičoke, cikorija...), a danas se često dodaju prehrambenim proizvodima. Prebiotici koji se najčešće dodaju hrani jesu inulin i oligofruktoza. Za postizanje prebiotičkog efekta potrebna je veća količina konzumiranih probiotika, čak 4 g.

Koja je razlika između probiotika i prebiotika?

Probiotici su žive, dobre bakterije, a prebiotici su neprobavljivi ugljikohidrati i znače hranu za probiotike.

Zašto su tijelu potrebni probiotici i prebiotici?

Kod poremećene crijevne mikroflore pojavljuje se sve više štetnih bakterija i posljedično se javljaju različite probavne smetnje (proljev, zatvor, nadimanje, napuhanost…). Probiotici su dobre bakterije koje povoljno djeluju na naš organizam tako što uspostavljaju ravnotežu i rješavaju probavne tegobe. Prebiotici su hrana za dobre bakterije.

Kada je dobro početi uzimati probiotike?

Ako se jave različite probavne smetnje, najvjerovatnije se poremetila ravnoteža crijevne mikroflore, što znači da se u crijevima smanjio broj dobrih i povećao broj štetnih bakterija. To mogu izazvati različiti faktori:

  • infekcije izazvane virusima i bakterijama
    Od novembra do aprila najviše se povećava mogućnost infekcije virusima (rotavirus, norovirus, adenovirus) koji uzrokuju povraćanje i proljev. Skoro sva djeca mlađa od pet godina obolijevaju od infekcije rotavirusom. Bakterijske infekcije najčešće se javljaju kao otrovanje zaraženom hranom i vodom.
  • liječenje antibioticima
    Antibiotici uništavaju bakterije, ali ne znaju birati i tako osim štetnih bakterija uništavaju jako velik broj dobrih, neophodno potrebnih bakterija. Važno je uz svaku terapiju istovremeno s antibiotikom uzimati i probiotičke kulture kako bi se spriječila pojava različitih probavnih smetnji.
  • nepravilna prehrana
    Savremena prehrana sterilizirana je i pasterizirana, što znači da je osim štetnih bakterija odstranjen i velik broj dobrih bakterija koje povoljno djeluju na našu crijevnu mikrofloru.
  • različita putovanja
    Na putovanjima u različite krajeve susrećemo se s drukčijim bakterijama u okolini, hrani i vodi. To ne moraju baš biti štetne bakterije, ali budući da naše tijelo nije naviklo na njih, može nam se poremetiti crijevna mikroflora i pojaviti različite probavne smetnje. Napor, promjena prehrane, stres i alkoholna pića mogu također uzrokovati proljev. Međutim, na prvom su mjestu zaražena hrana i piće. Pritom ne smijemo zaboraviti pribor za jelo opran u zaraženoj vodi, kocke leda i neflaširanu vodu u kojoj ima jako puno mikroorganizama kojima su lokalni stanovnici prilagođeni, a mi, turisti, nismo.
  • starost
    S godinama se smanjuju odbrambene funkcije crijevne mikroflore i mogu se pojaviti različite probavne tegobe: proljev, zatvor, nadimanje…
Jesu li probiotičke bakterije prisutne i u drugoj hrani, a ne samo u jogurtu, odnosno mliječnim proizvodima?

Probiotičke bakterije mogu se dodavati i drugoj hrani, međutim važno je da u probiotičkim proizvodima probiotičke bakterije prežive. Probiotici su živi mikroorganizmi i osjetljivi su na utjecaj vanjskih faktora – sobna temperatura, vlaga, svjetlost utiču na sniženje koncentracije probiotičkih bakterija u proizvodima.

Probioticima su bogati prije svega fermentirani mliječni proizvodi kao što su probiotički jogurti, kefir, kiselo mlijeko, sirevi…, pa i fermentirano povrće, na primjer kiseli kupus. U fermentiranim mliječnim probiotičkim proizvodima za osiguravanje odgovarajuće količine probiotika treba osigurati hladan lanac (održavanje propisane temperature hrane neprekidno od proizvodnje do potrošnje).

Propisanu temperaturu na kojoj moramo čuvati hranu obično ćemo naći na deklaraciji, odnosno ambalaži proizvoda. Kod probiotičkih jogurta propisana je temperatura od 8 °C ili niža. Posebno je u ljetnim mjesecima teško održavati tu temperaturu i pitanje je kolika je koncentracija probiotičke kulture u jogurtu prilikom primjene.

Šta su sinbiotici?

Sinbiotici su kombinacija probiotika (korisnih bakterija) i prebiotika (vlakana).

Vitamin D

Šta je vitamin D?

Vitamin D je topljiv u masti i nalazi se u dva oblika, kao vitamin D2 (ergokalciferol) i vitamin D3 (holekalciferol). Vitamin D2 prisutan je u biljnim namirnicama, a vitamin D3 prije svega u namirnicama životinjskog porijekla. Vitamin D3 može se uz sunčevu svjetlost i pod utjecajem UVB zraka sintetizirati u koži.

Kakva je uloga vitamina D u tijelu?

Najvažnija je uloga vitamina D održavanje krvne koncentracije kalcija i fosfora tako što povećava njihovu apsorpciju u crijevima.

Kad je moguć nedostatak vitamina D?

Nedostatak vitamina D nastupa naročito onda kad je zbog premalog izlaganja suncu stvaranje vitamina D premalo i/ili ga prehranom ne unosimo dovoljno. To je pogotovo važno kod dojenčadi i male djece.

Dojenčad naime ne izlažemo direktnom suncu i ako je samo dojena, prehranom ne unosi dovoljno vitamina D. Preporučuje se da se dojenčadi od prvoga tjedna dalje dodaje vitamin D u prehranu, v količini 400 µg, odnosno 10 I. J. Preporučeno je dodavanje vitamina D i djeci do 18. godine života te starijim ljudima, odnosno svima onima koji ne unose dovoljno vitamina D s prehranom i nisu dovoljno izloženi suncu.

Kakve su posljedice premalog unosa vitamina D u tijelo?

Nedostatak vitamina D kod dojenčadi i male djece uzrokuje rahitis, kod kojeg se primjećuju zadebljanja na hrskavici, deformacije skeleta i manja snaga mišića.

Izrazito preniski nivo vitamina D kod odraslih uzrokuje razgradnju kostiju. Mogući su čak spontani prijelomi kostiju. Nedostatak doprinosi nastanku osteoporoze u starosti. Zbog nedostatka vitamina D postoji mogućnost lošije apsorpcije kalcija.

Blagi znakovi koji ukazuju na nedostatak vitamina D jesu iscrpljenost, bolovi u mišićima i kostima.

Je li nedostatak vitamina D uopće prisutan kod ljudi?

Nedostatak vitamina D zdravstveni je problem u svijetu, pa i u Bosni i Hercegovini. Ispitivanja ukazuju na loše zadovoljavanje preporučenog dnevnog unosa vitamina D; naime predškolska djeca uzmu samo 21 % preporučenog unosa, a mladi 60 %.

Nedovoljan unos vitamina D karakterističan je naročito zimi, kad je izloženost sunčevom svjetlu puno manja nego ljeti. Mala izloženost sunčevom svjetlu prisutna je kod starijih ljudi koji su vezani za dom, odnosno domove penzionera te je kod njih prisutan nedostatak vitamina D i posljedično je povećana sklonost prijelomima kostiju.

Koje namirnice sadrže vitamin D?

Vitamin D sadrže prvenstveno masne ribe, riblje ulje, jetra i žumanjak. Biljne namirnice sadrže manje količine vitamina D. Dokazano je da neki lišajevi sadrže vitamin D3.

Može li se sunčanjem prouzročiti prekomjerno stvaranje vitamina D?

Sunčanjem se ne mogu premašiti odgovarajuće količine vitamina D, naime tijelo ga stvara samo onoliko koliko je potrebno. Kod normalne izloženosti sunčevim zrakama u koži se sintetizira 20–50 μg vitamina D na dan. U zimskom razdoblju uobičajena izloženost sunčevim zrakama ne omogućava dovoljnu biosintezu vitamina D, stoga je obavezan dodatni unos vitamina D s prehranom.

Probavne smetnje

Šta je akutni proljev?

O proljevu – dijareji – govorimo kod iznenadnog i čestog izlučivanja rjeđe stolice. Proljev obično možemo smiriti sami, a ako traje nekoliko dana, naročito kod djece, neophodan je razgovor s doktorom. Proljevi mogu nastati zbog infekcije virusima, bakterijama ili parazitima.

Uzrok proljeva izazvanog bakterijama najčešće je trovanje hranom ili vodom i takvi proljevi mogu se pojaviti kod kuće i na putovanjima. Osim proljeva mogući su i drugi simptomi, npr. grčevi u stomaku, povišena temperatura, glavobolja i povraćanje. Pri pojavi proljeva poremećena je ravnoteža crijevne mikroflore, prevladavaju štetne bakterije i to uzrokuje probavne smetnje poput proljeva.

Koliko je često pražnjenje crijeva kod proljeva?

Proljev se može razvrstati u tri kategorije: blagi, umjereni i teški. Kod blagog proljeva stolica se izlučuje do tri puta na dan, krvni pritisak je normalan, bolesnik pri ustajanju iz kreveta ili stolice nema vrtoglavicu.

Kod umjerenog proljeva stolica se izlučuje četiri do pet puta na dan, prilikom mijenjanja položaja bolesnik ima blagu vrtoglavicu, a može imati i visoku temperaturu (38 °C).

Kod teškog proljeva bolesnik izlučuje stolicu šest do devet puta na dan, može imati visoku temperaturu, nizak krvni pritisak, brzo kucanje srca, bolove u stomaku, općenito je onemoćao, brzo diše ili ima smetnje svijesti.

Šta je proljev na putovanju?

Zbog promjene okoline, prehrane i prehrambenih navika na godišnjem odmoru, odnosno na putovanjima obično imamo tegobe s probavom (nadimanje, proljev, zatvor).

Probavne tegobe može izazvati promijenjena, ali bezopasna bakterijska flora okoline. Možemo se također zaraziti hranom ili vodom inficiranom fekalijama. Proljev na putovanju, odnosno godišnjem odmoru jest akutni proljev kod kojeg se izlučuje tečna stolica više puta na dan. Proljev se obično javlja u prvoj sedmici putovanja ili boravka u drugoj okolini i obično nestaje unutar tri do pet dana (samo kod infekcije parazitima može trajati više od mjesec dana).

Prate ga povišena tjelesna temperatura, grčevi u stomaku, povraćanje, glavobolja, umor i rjeđe stolica sa sluzi ili krvlju. Zbog proljeva i povraćanja (uobičajeni znakovi virusnog proljeva ili bakterijskog proljeva) neophodno je potrebna rehidracija i dodavanje odgovarajuće probiotičke kulture.

Koje su preventivne mjere za sprečavanje probavnih tegoba na putovanjima?

Najvažnija mjera za sprečavanje proljeva na putovanju jest pridržavanje higijenskih mjera i izbjegavanje zaražene hrane ili vode. Preporučujemo pijenje flaširane vode, konzumiranje kuhane hrane, a voće i povrće treba oguliti prije jela. Osim svih navedenih mjera preporučuje se da nekoliko dana prije odlaska na put započnete primjenu probiotika i nastavite sve vrijeme trajanje putovanja.

Kada govorimo o proljevu nakon primjene antibiotika?

U crijevnoj mikroflori postoji ravnoteža između dobrih i štetnih bakterija. Upotreba antibiotika ključna je u liječenju različitih sistemskih infekcija, međutim antibiotici uništavaju i štetne i dobre bakterije te tako remete ravnotežu među bakterijama u crijevima. To može uzrokovati slabljenje crijevne mikroflore te posljedično pojavu proljeva i drugih simptoma.

Dokazano je da do 39% ljudi može razviti proljev kao posljedicu uzimanja antibiotika, a on može biti akutnog, učestalog ili hroničnog oblika. Osim proljeva mogu se pojaviti i drugi simptomi: mučnina, povraćanje, sindrom iritabilnog crijeva, slabost. Simptomi se mogu pojaviti nekoliko sati nakon prekida liječenja antibioticima ili čak 6–8 sedmica nakon liječenja antibioticima.

Kako postupiti kod akutnog proljeva?

Kod akutnog proljeva obično su potrebne jednostavne, ali hitne mjere kao što je trenutna nadoknada izgubljene tečnosti i elektrolita, nadoknada dobrih bakterija u crijevima i regulisanje probave te uravnotežena prehrana za vrijeme trajanja proljeva. Za sprečavanje širenja infekcije vrlo je važna higijena.

Koliko dugo možemo sami liječiti proljev kod djeteta?

Opšta je preporuka za posjetu doktoru dva do tri dana ako se proljev ne smiri ili ako primijetimo prve znakove dehidracije. Kod djece treba obavezno uzeti u obzir dob: što je dijete mlađe, to se prije preporučuje posjetiti doktora.

Šta je laksativ?

Tvar za lakše pražnjenje crijeva.

Šta je liofilizacija?

Liofilizacija ili sušenje zamrzavanjem jest postupak kojim se uklanja voda iz bioloških i organskih tvari koje bi se zagrijavanjem oštetile, a istovremeno se zadržavaju njihova struktura i sastav.

back to top