Antibiotici i neprijatne probavne tegobe

Nadja Ott, mr. ph.

Hladno i vlažno vrijeme u jesensko-zimskom razdoblju krivo je za veću izloženost različitim virusnim i bakterijskim infekcijama. Ljudi se više zadržavaju u zatvorenim prostorijama, često i u većim grupama, što još olakšava prenos infekcije među pojedincima.

Bakterije susrećemo na svakom koraku

Na koži i u crijevima imamo nekoliko miliona različitih vrsta bakterija. Većina bakterija ne uzrokuje nam poteškoće i bolesti, a neke su čak ključne za očuvanje zdravlja. Ipak poznajemo i nekoliko štetnih bakterija koje uzrokuju infekcije.

One se manifestuju različitim simptomima koji zavise prije svega od mjesta infekcije, najčešće su infekcije disajnog sistema, crijevne i kožne infekcije, a žene često imaju tegobe zbog vaginalnih infekcija.

Uprkos raznolikosti bolesti što ih uzrokuju bakterije liječenje je kod svih prilično slično: glavna grupa lijekova za liječenje bakterijskih infekcija jesu antibiotici.

Antibiotici i crijevna mikroflora

Prvi antibiotik, penicilin, otkriven je 1939. godine. Ubrzo zatim slijedili su novi antibiotici koji su značili pravu revoluciju u liječenju bakterijskih infekcija i u medicini općenito jer su bili efikasni protiv mnogih bakterija i spasili su mnoge živote. Međutim, antibiotici imaju i svoju lošu stranu. Većina antibiotika ima širok spektar djelovanja, što znači da su efikasni ne samo protiv štetnih bakterija nego i protiv korisnih bakterija crijevne flore.

Svako liječenje antibiotikom jako narušava bakterijsku ravnotežu inače zdravih crijeva i uprkos brzom poboljšanju zdravlja nakon nekoliko dana primjene antibiotika ubrzo mogu nastupiti novi zdravstveni problemi.

Često se javlja proljev, koji je prvi znak neravnoteže u probavnom sistemu, a može se pojaviti čak 2 do 3 sedmice nakon završetka primjene antibiotika. Proljev je moguć kod do 35% bolesnika koji su uzimali antibiotike. Zato se sve više preporučuje istovremeno dodavanje korisnih probiotičkih bakterija, koje je ključno za brzo i uspješno liječenje bakterijskih infekcija.

Svako liječenje antibiotikom jako narušava bakterijsku ravnotežu inače zdravih crijeva.

Šta su probiotici?

Probiotici su živi mikroorganizmi koji povoljno djeluju na zdravlje domaćina ako se uzmu u dovoljnoj količini. Nalaze se u fermentiranim prehrambenim proizvodima kao što su kefir i jogurt, a mogu se kupiti i u obliku dodataka prehrani. Najpoznatija je i najčešća upotreba probiotika, odnosno probiotičkih kultura kod probavnih smetnji poput proljeva ili razdražljivih crijeva.

Proučeno je puno probiotičkih sojeva, ali se u liječenju probavnih smetnji najčešće ističu bakterije roda Lactobacillus, naročito soj Lactobacillus rhamnosus GG i roda Bifidobacterium te gljivica Saccharomyces boulardii. Svaki soj ima karakteristično djelovanje, stoga se učinci pojedinih probiotičkih sojeva ne mogu generalizovati za sve probiotike.

Dokazano je da istovremena primjena probiotika koji sadrži soj L. rhamnosus GG uz liječenje antibiotikom smanjuje rizik od proljeva za više od 60%.

U sprečavanju proljeva koji je posljedica uzimanja antibiotika u kliničkim ispitivanjima najviše se iskazao soj Lactobacillus rhamnosus GG. U brojnim je ispitivanjima dokazano da istovremena primjena probiotičke kulture sa sojem L. rhamnosus GG uz liječenje antibiotikom smanjuje rizik od proljeva za više od 60%.

Upotrebom probiotičke kulture i sami možemo doprinijeti bržem oporavku nakon bakterijske infekcije, a prije svega možemo izbjeći ostala neželjena dejstva antibiotika koja negativno djeluju na našu crijevnu floru i zdravlje.

Preporučuje se da probiotike uzimamo od početka primjene antibiotika kako bismo što više uravnotežili crijevnu mikrofloru.