Upotreba antibiotika kod odraslih – Antibiotici, prehrana i oporavak

Kako možemo pomoći tijelu u borbi protiv infekcija?

Pitanje je šta sami za sebe možemo učiniti i kako svom tijelu možemo pomoći u borbi protiv infekcije. Kada tijelo napadnu bakterije, javlja se upala, odnosno nastaje upalni proces, što podstiče imunološki odgovor organizma. U tom trenutku tijelu u borbi protiv patogenih bakterija možemo značajno pomoći pravilnim izborom namirnica.

Često zbog mučnine, povraćanja, proljeva i bolova gubimo apetit i vrlo loše se hranimo; prehrana tada uglavnom uključuje hljeb ili dvopek, suhe grickalice i kekse te slatke čajeve, zbog čega organizam ne dobija ono što mu je najviše potrebno i time se dodatno iscrpljuje. Slatki čajevi čak mogu dodatno pojačati proljev nastao zbog infekcije i/ili antibiotske terapije.

Važna je prehrana

Antioksidansi iz hrane znatno će smanjiti oksidativni stres uzrokovan infekcijom i podstaknuti proizvodnju IgA-antitijela, koja su imunološki odgovor na infekciju. Proantocijanidini, polifenoli i pojedini mikronutrijenti poput vitamina C, vitamina E, vitamina B-grupe te cinka i magnezija dodatno će očuvati tkiva koja su se zbog infekcije i uzimanja antibiotika oštetila i pomoći im u regeneraciji.

Izvori navedenih nutrijenata su u prvom redu voće, naročito bobičasto voće poput kupina, malina, borovnica, ribizli i aronije, te zeleno lisnato povrće poput zelene salate, špinata, blitve i kelja. Te namirnice mogu se kombinirati i u smoothieju koji se tokom dana može pijuckati, što neće opteretiti probavni sistem, a dat će organizmu velike doze hranjivih tvari, fitonutrijenata i vlakana.

Antibiotici i neželjena dejstva

Nažalost, iako liječe i spašavaju živote, antibiotici imaju neka neželjena dejstva. Jedno od najpoznatijih je proljev. Proljev se javlja zbog djelovanja antibiotika na pojedine korisne crijevne bakterije koje se prirodno nalaze u probavnom sistemu. Naime, uništavajući patogene bakterije, antibiotik vrlo često uništava i one korisne, zbog čega se javlja disbioza. U tom slučaju u najvećoj mjeri pomažu probiotički dodaci prehrani.

Jedan od najispitivanijih i najefikasnijih sojeva je Lactobacillus rhamnosus GG (LGG) u preporučenoj dozi 9–10 milijardi CFU (bakterijskih ćelija). Probiotik se savjetuje uzeti prije, tokom i nakon terapije antibiotikom jer se na taj način najviše umanjuje negativni efekat antibiotika na crijevnu mikrofloru, a neželjena dejstva su blaža i kraće traju.

Suplementacija probiotika nije važna samo radi uspostavljanja ravnoteže u probavnom sistemu. Dobro je poznato da probiotici imaju snažno imunomodulatorno djelovanje koje je prepoznato na nivou crijevne sluznice, gdje onemogućavaju vezivanje i razmnožavanje patogenih bakterija, ali i na nivou cijelog organizma jer pojačavaju odbrambeni odgovor tijela.

Prehrambene smjernice tokom infekcija

Najnovije smjernice vezane za prehranu kod infekcija podstiču što je više moguće balansiranu i raznovrsnu prehranu. Preporučuje se konzumacija sve hrane, a kad je riječ o mlijeku i mliječnim proizvodima, naglasak se stavlja na one fermentirane poput acidofila, kefira, jogurta i kiselog mlijeka; svakako treba imati na umu da konzumacija tih proizvoda u većim količinama može pojačati proljev i zbog toga se u prvom redu savjetuje uzeti probiotik.

Međutim, često zbog malaksalosti, nedostatka apetita i mučnine osoba ne može unijeti dovoljno hranljivih sastojaka, a s druge strane ljudsko tijelo u borbi protiv infekcije troši više vlastitih zaliha nego je uobičajeno. Tada nije naodmet uzeti i multivitaminsku suplementaciju koja sadrži pojačanu dozu vitamina C (oko 500 mg na dan) te vitamin E i cink kao najjače antioksidanse i nutrijente koji učestvuju u mnogim imunološkim reakcijama

Suština prehrane tokom akutne bakterijske infekcije je svakodnevno snabdijevati organizam svim potrebnim nutrijentima. Na taj način tijelo neće iscrpiti sve svoje rezerve i malaksati, već će imati snage pravilno i snažno odgovoriti na infekciju te će se nakon infekcije vrlo brzo oporaviti i time puno manje biti podložno novim bolestima.