Upotreba antibiotika kod odraslih – Antibiotici, prehrana i oporavak

Tena Niseteo, dipl. inž. preh. tehn., dipl. inž. preh. tehn., Klinika za dječije bolesti, Zagreb, Hrvatska
Antibiotici su lijekovi koji omogućavaju snažnu odbranu organizma od patogenih bakterija. Dobro je poznato da kod virusnih infekcija antibiotska terapija ne pomaže, međutim, kad je riječ o bakterijskim infekcijama, moderna antibiotska terapija je vrlo napredovala. Naime, danas se antibiotici koriste ciljano, a liječenje je vrlo efikasno i sve kraće traje.

Kako možemo pomoći tijelu u borbi protiv infekcija?

Pitanje je šta sami za sebe možemo učiniti i kako svom tijelu možemo pomoći u borbi protiv infekcije. Kada tijelo napadnu bakterije, javlja se upala, odnosno nastaje upalni proces, što podstiče imunološki odgovor organizma. U tom trenutku tijelu u borbi protiv patogenih bakterija možemo značajno pomoći pravilnim izborom namirnica.

Često zbog mučnine, povraćanja, proljeva i bolova gubimo apetit i vrlo loše se hranimo; prehrana tada uglavnom uključuje hljeb ili dvopek, suhe grickalice i kekse te slatke čajeve, zbog čega organizam ne dobija ono što mu je najviše potrebno i time se dodatno iscrpljuje. Slatki čajevi čak mogu dodatno pojačati proljev nastao zbog infekcije i/ili antibiotske terapije.

Važna je prehrana

Antioksidansi iz hrane znatno će smanjiti oksidativni stres uzrokovan infekcijom i podstaknuti proizvodnju IgA-antitijela, koja su imunološki odgovor na infekciju. Proantocijanidini, polifenoli i pojedini mikronutrijenti poput vitamina C, vitamina E, vitamina B-grupe te cinka i magnezija dodatno će očuvati tkiva koja su se zbog infekcije i uzimanja antibiotika oštetila i pomoći im u regeneraciji.

Izvori navedenih nutrijenata su u prvom redu voće, naročito bobičasto voće poput kupina, malina, borovnica, ribizli i aronije, te zeleno lisnato povrće poput zelene salate, špinata, blitve i kelja. Te namirnice mogu se kombinirati i u smoothieju koji se tokom dana može pijuckati, što neće opteretiti probavni sistem, a dat će organizmu velike doze hranjivih tvari, fitonutrijenata i vlakana.

Antioksidansi iz hrane znatno će smanjiti oksidativni stres uzrokovan infekcijom i podstaknuti proizvodnju IgA-antitijela, koja su imunološki odgovor na infekciju.

Antibiotici i neželjena dejstva

Nažalost, iako liječe i spašavaju živote, antibiotici imaju neka neželjena dejstva. Jedno od najpoznatijih je proljev. Proljev se javlja zbog djelovanja antibiotika na pojedine korisne crijevne bakterije koje se prirodno nalaze u probavnom sistemu. Naime, uništavajući patogene bakterije, antibiotik vrlo često uništava i one korisne, zbog čega se javlja disbioza. U tom slučaju u najvećoj mjeri pomažu probiotički dodaci prehrani.

Jedan od najispitivanijih i najefikasnijih sojeva je Lactobacillus rhamnosus GG (LGG) u preporučenoj dozi 9–10 milijardi CFU (bakterijskih ćelija). Probiotik se savjetuje uzeti prije, tokom i nakon terapije antibiotikom jer se na taj način najviše umanjuje negativni efekat antibiotika na crijevnu mikrofloru, a neželjena dejstva su blaža i kraće traju.

Suplementacija probiotika nije važna samo radi uspostavljanja ravnoteže u probavnom sistemu. Dobro je poznato da probiotici imaju snažno imunomodulatorno djelovanje koje je prepoznato na nivou crijevne sluznice, gdje onemogućavaju vezivanje i razmnožavanje patogenih bakterija, ali i na nivou cijelog organizma jer pojačavaju odbrambeni odgovor tijela.

Proljev se javlja zbog djelovanja antibiotika na pojedine korisne crijevne bakterije koje se prirodno nalaze u probavnom sistemu. Naime, uništavajući patogene bakterije, antibiotik vrlo često uništava i one korisne, zbog čega se javlja disbioza. U tom slučaju u najvećoj mjeri pomažu probiotički dodaci prehrani.

Prehrambene smjernice tokom infekcija

Najnovije smjernice vezane za prehranu kod infekcija podstiču što je više moguće balansiranu i raznovrsnu prehranu. Preporučuje se konzumacija sve hrane, a kad je riječ o mlijeku i mliječnim proizvodima, naglasak se stavlja na one fermentirane poput acidofila, kefira, jogurta i kiselog mlijeka; svakako treba imati na umu da konzumacija tih proizvoda u većim količinama može pojačati proljev i zbog toga se u prvom redu savjetuje uzeti probiotik.

Međutim, često zbog malaksalosti, nedostatka apetita i mučnine osoba ne može unijeti dovoljno hranljivih sastojaka, a s druge strane ljudsko tijelo u borbi protiv infekcije troši više vlastitih zaliha nego je uobičajeno. Tada nije naodmet uzeti i multivitaminsku suplementaciju koja sadrži pojačanu dozu vitamina C (oko 500 mg na dan) te vitamin E i cink kao najjače antioksidanse i nutrijente koji učestvuju u mnogim imunološkim reakcijama

Jedan od najispitivanijih i najefikasnijih sojeva je Lactobacillus rhamnosus GG (LGG) u preporučenoj dozi 9–10 milijardi CFU (bakterijskih ćelija). Probiotik se savjetuje uzeti prije, tokom i nakon terapije antibiotikom jer se na taj način najviše umanjuje negativni efekat antibiotika na crijevnu mikrofloru, a neželjena dejstva su blaža i kraće traju.

Suština prehrane tokom akutne bakterijske infekcije je svakodnevno snabdijevati organizam svim potrebnim nutrijentima. Na taj način tijelo neće iscrpiti sve svoje rezerve i malaksati, već će imati snage pravilno i snažno odgovoriti na infekciju te će se nakon infekcije vrlo brzo oporaviti i time puno manje biti podložno novim bolestima.

Odaberite provjereni kvalitet

back to top