Šta su grčevi i kako pomoći dojenčetu?

Tena Niseteo, dipl. inž. preh. tehn., dipl. inž. preh. tehn., Klinika za dječije bolesti, Zagreb, Hrvatska
Bolovi u stomaku, često karakterizirani kao „grčevi“, javljaju se u bilo kojoj životnoj dobi čovjeka. Najčešće je riječ o funkcionalnim abdominalnim poremećajima koji su definisani kao poremećaji koji nisu povezani s drugim medicinskim stanjem. Dijagnoza funkcionalnog probavnog poremećaja postavlja se na osnovu Rimskih (IV) kriterija; kad je riječ o dojenčadi, to su najčešće infantilne kolike, a kod veće djece to su konstipacija, sindrom iritabilnih crijeva i funkcionalna abdominalna bol.
Grčevi, kolike kod dojenčeta: Kako ublažiti bol?

Šta su infantilne kolike?

Infantilne kolike, poznatije kao dojenački grčevi, javljaju se u najranijem uzrastu i traju najčešće 3 do 4 mjeseca. Osnovni simptomi su neutješan plač, nervoza i iritabilnost, a najintenzivnija faza upravo je u uzrastu od 4. do 6. sedmice. Iako se tako ne čini, ta djeca su zdrava i uredno napreduju.

Na žalost, razlog zbog kojega taj poremećaj nastaje još uvijek nije u potpunosti poznat. Međutim, postoje razne teorije od kojih neke navode da je riječ o nezrelosti neurološkog i probavnog sistema te promijenjenoj mikrobioti. Sa psihosocijalne strane dojenački grčevi povezuju se s majčinom tjeskobom, neprimjerenim zbližavanjem majke i dojenčeta te djetetovim temperamentom. 

Kako dojenčetu ublažiti bolove nastale zbog kolika?

Neutješan plač djeteta vrlo često uzrokuje veliku zabrinutost, stres i pad raspoloženja kod roditelja koji tada vrlo često traže pomoć pedijatra, ali i alternativna rješenja. Jedan od najčešćih pristupa je upotreba probiotičkih kultura za koje je dokazano da mogu djelovati pozitivno naročito kad je u pitanju trajanje plača.  

U cilju ublažavanja tegoba velik broj istraživanja posvetio se prehrani i dodacima prehrani. Za isključivo dojenu djecu preporuka je svakako i dalje dojiti dijete, a eliminacijska prehrana kod majke uglavnom se ne preporučuje. S druge strane, djeca hranjena dojenačkom formulom, iako za sada nema dovoljno naučnih dokaza, mogu imati nešto slabije simptome ako se upotrebljavaju formule koje imaju djelimično hidrolizovane proteine, nešto manje količine laktoze ili sadrže određene sojeve probiotika.

Kod pojave grčeva mamama se uopće ne preporučuje eliminacijska dijeta.

Probiotici u probavnom sistemu djeluju na nekoliko nivoa. Njihovo osnovno djelovanje je sprečavanje nastanjivanja patogenih bakterija u crijevu, podsticanje probave i apsorpcije pojedinih hranjivih tvari te stvaranje kratkolančanih masnih kiselina i vitamina K. Dodatno probiotici pozitivno utiču na propusnost crijevnog epitela i rad imunološkog sistema.

Grčevi kod djece

Upravo iz ovih razloga probiotici se često koriste kao dodatak prehrani kod djece s funkcionalnim probavnim poremećajima. Djeca koja pate od konstipacije, razdražljivih crijeva i bolova u stomaku najčešće su podvrgnuta terapiji probioticima, a danas postoje istraživanja koja su pokazala značajan pozitivni uticaj uzimanja u prvom redu Lactobacillus rhamnosus GG (LGG) i Lactobacillus reuteri, ali i nekih bifidobakterija u smanjenju simptoma navedenih poremećaja.

Naravno, budući da je riječ o probavnim poremećajima, osim probiotika čije se djelovanje sve više ispituje, vrlo često su se proučavale i izmjene u prehrani koje bi mogle imati dobar rezultat u smanjenju simptoma funkcionalnih probavnih poremećaja.

Djeca koja imaju tegobe zbog zatvora, sindroma razdražljivih crijeva ili bolova u stomaku najčešće se liječe probioticima.

Dijeta kod grčeva zbog konstipacije

Kao potpora medikamentnom liječenju najčešća dijeta koja se preporučuje kod konstipacije je ona bogata dijetnim vlaknima, odnosno namirnicama poput povrća i voća, cjelovitih žitarica i njihovih proizvoda te fermentiranih mliječnih prerađevina, a preporučuje se izbjegavanje u što je moguće većoj mjeri industrijskih, odnosno prerađenih prehrambenih proizvoda.

Jedan od najefikasnijih tipova prehrane koji se ujedno najčešće preporučuje kod razdražljivih crijeva, a ponekad i funkcionalnih bolova u stomaku, jest tzv. dijeta Low-FODMAP. Naime, to je prehrana koja eliminiše sve fermentabilne ugljikohidrate, odnosno namirnice koje ih sadrže, a cilj dijete je postići smanjenu aktivnost crijevne mikrobiote koja metaboliziranjem upravo oligo-, di-, monosaharida i poliola stvara gasove i metabolite koji uzrokuju tegobe poput nadimanja, promjena u konzistenciji stolice, grčeva i bolova.

Funkcionalni probavni poremećaji u dojenačkoj i dječijoj dobi nisu zdravstveni problem, no značajno utiču na kvalitet života. Zbog toga je vrlo važno posvetiti se njihovom liječenju, odnosno smanjenju trajanja simptoma svim mogućim načinima koje nude savremena medicina, nutricionizam i farmakologija.

back to top