Kako izbjeći virusni proljev

Urša Jarc, mr. ph.
Najčešći uzročnici virusnih proljeva su norovirusi, rotavirusi i adenovirusi koje možemo unijeti u probavni sistem zajedno s hranom, vodom ili kroz usta prljavim rukama.
Spriječite širenje rotavirusa

Količina virusa je pri crijevnim virozama, za razliku od većine bakterijskih zaraza, malena. To znači da je za zarazu potrebna mala količina virusa. U slučaju pojave proljeva uzrokovanih norovirusima mogu se zaraziti cijele skupine djece u vrtićima, korisnici domova za starije i nemoćne, svi članovi porodice, itd.

No zarazi su podložne osobe svih starosnih dobi. Bolest može biti opasna za ranjiviju populaciju, kao što su mala djeca, starije osobe, hronični bolesnici i trudnice. Proljev i povraćanje iscrpljuju zaraženu osobu, no najveća opasnost ipak prijeti od dehidracije.1

Kako spriječiti širenje zarazne crijevne viroze?

1. Pravilna higijena ruku.

Ruke je potrebno temeljito prati sapunom i tekućom vodom barem 20 sekundi, prije svega, nakon upotrebe toaleta , mijenjanja pelena, prije jela i prije pripreme hrane. Ako čista voda nije dostupna, preporučujemo upotrebu mokrih higijenskih ili dezinfekcijskih maramica na bazi alkohola. Pravilno pranje ruku potrebno je naučiti i naše najmlađe.

2. Pažljiva priprema i spremanje namirnica.

Potrebno je paziti da ne dođe do unakrsne zaraze namirnica mikroorganizmima. Kuhinjske daske, noževe i druga pomagala potrebno je upotrebljavati odvojeno za sirove i za kuhane namirnice.

3. Toplinska obrada.

Većina mikroorganizama štetnih za zdravlje može se uništiti zagrijavanjem na temperaturi iznad 70 °C. Meso je potrebno pravilno toplinski obraditi, a voće i povrće prije konzumiranja temeljito oprati u tekućoj vodi.

4. Sigurna upotreba pitke vode.

Za piće i umivanje potrebno je upotrebljavati samo sigurnu pitku vodu iz kontroliranih izvora. U Bosni i Hercegovini je voda iz česme sigurna, no ako otputujete u egzotične krajeve preporučuje se upotreba vode u boci.

 

Kod proljeva je važan unos vode

5. Održavanje čistoće.

Potrebno je redovito čistiti, prozračivati i dezinficirati sanitarne i druge potencijalno onečišćene prostorije i površine. Ako je član porodice zaražen virusnim proljevom, potrebno je upotrebljavati odvojene tanjire, čaše ili pribor. Isto tako potrebno je upotrebljavati odvojene peškire.

6. Razborito odlaganje otpadaka.

Upotrijebljene pelene i krpe, zaprljane izlučevinama treba odlagati u plastične vrećice te ih čvrsto zatvoriti jer se virusi šire kapljicama. Višekratne pelene i tkanine trebaju se prati u perilici rublja na visokoj temperaturi.

7. Bolesna djeca trebaju ostati kod kuće.

Djeca koja povraćaju ili imaju proljev ne smiju ići u vrtić ili školu. Bolesnici su najviše zarazni jer se sa stolicom izlučuje najviše štetnih mikroorganizama. Budući da su bolesnici zarazni već dan ili dva prije pojave simptoma ili su samo prijenosnici virusa, virusni proljev često je uzročnik epidemije proljeva u vrtićima, školama ili domovima za starije i nemoćne.

Proljev i povraćanje iscrpljuju pacijente, ali najveća opasnost ipak prijeti od dehidracije.

8. Vakcinacija može spriječiti zarazu!

Na raspolaganju je živa, oslabljena vakcina protiv rotavirusa za dojenčad. Vakcina je veoma učinkovito pri sprječavanju zaraza uzrokovanih najčešćim tipovima rotavirusa. Istraživanja su pokazala da vakcinisanje sprečava više od 80 % svih zaraza rotavirusom i više od 90 % ozbiljnih zaraza rotavirusom. Pri vakcinisanju protiv zaraza uzrokovanih rotavirusom ne može se govoriti o kolektivnoj zaštiti jer ni nakon preboljene bolesti ni nakon cijepljenja ne postoji trajan imunitet te se rotavirusima može zaraziti više puta.3

Neke probiotičke kulture koje smanjuju trajanje virusnog proljeva preporučaju se i kao preventivna zaštita, a ne samo u slučaju pojave proljeva. Pomažu i kada postoji velika vjerovatnoća zaraze, na primjer ako odlazite na egzotično putovanje ili ako se razbolio član vaše porodice i ili dijete u vrtiću. U slučaju pojave crijevne viroze u vašoj okolini preporučuje se preventivna upotreba dokazano učinkovitih probiotičkih kultura, među kojima je i Lactobacillus rhamnosus GG.

Izvori:

  1. Driska in bruhanje kot posledica okužbe črevesja. NIJZ, 2015. Dostopno na www.nijz.si/sl/driska-in-bruhanje-kot-posledica-okuzbe-crevesja (13. 10. 2017)
  2. Tedensko spremljanje prijavljenih virusnih črevesnih bolezni. NIJZ, 2017. Dostopno na www.nijz.si/sl/tedensko-spremljanje-prijavljenih-virusnih-crevesnih-bolezni (13. 10. 2017)
  3. Rotavirusne okužbe in cepljenje: Vprašanja in odgovori. NIJZ, 2016. Dostopno na www.nijz.si/sites/www.nijz.si/files/uploaded/rotavirusi_vpr_in_odg_za_splet_2016.pdf (13. 10. 2017)
back to top