5 kriterija za odabir kvalitetnog probiotičkog proizvoda

prof. dr. Irena Rogelj, Biotehnički fakultet, Institut za mljekarstvo i probiotike, Ljubljana, Slovenija
Broj naučnih dokaza o korisnim efektima probiotika na zdravlje ljudi neprestano raste. Međutim, uprkos najnovijim kvalitetnim kliničkim ispitivanjima mnogi proizvodi te vrste su upitnog ili neprovjerenog kvaliteta, a ipak još uvijek ostaju na tržištu, gdje probiotike najčešće nalazimo u obliku namirnica i dodataka prehrani.
5 kriterija za odabir kvalitetnog probiotičkog proizvoda

Da li želite odabrati kvalitetan probiotik za sebe i svoje najdraže, ali se ne snalazite među punim policama proizvoda koji su na prvi pogled jednaki, a pitate se koji je najbolji? Čitajte dalje i saznat ćete šta nauka trenutno kaže o probioticima, a i ono šta vas najviše zanima – koje kriterije ćete uzeti u obzir kod odabira najkvalitetnijeg probiotika na tržištu.

Pet karakteristika kvalitetnih probiotičkih proizvoda

Početni parametri kvaliteta probiotičkog proizvoda već su naznačeni u definiciji probiotika jer ističu vitalnost mikroorganizma i dozu potrebnu za djelovanje. Međutim, kada govorimo o probiotičkom proizvodu, susrećemo se sa dodatnim zahtjevima jer on mora biti – bilo da je riječ o dodatku prehrani ili lijeku – pravilno deklariran, funkcionalan i bezbjedan.

Fokusirajte se na pet karakteristika kvalitetnih probiotičkih proizvoda da biste znali odvojiti žito od kukolja prilikom odabira probiotika. 

1. Probiotički proizvod sadrži dokumentirane probiotičke sojeve namijenjene ciljnoj populaciji i prodaje se u apotekama.

Da bi se soj definisao kao probiotik nakon testova in vitro, testova na ćelijskim linijama ili tkivima i na različitim životinjskim modelima, potrebne su potvrde efikasnosti i bezbjednosti u kliničkim ispitivanjima u kojima učestvuju ljudi. Preporuka struke je da se klinička ispitivanja provode u više centara, a rezultati moraju biti objavljeni u priznatim naučnim časopisima. 

Kupovina probiotičkih proizvoda preporučuje se u apotekama ili provjerenim internetskim apotekama jer one stručno provjeravaju proizvode prije dodavanja među svoje zalihe. Pored toga, kod kupovine u apoteci uvijek su na raspolaganju stručna pomoć i savjet farmaceuta. 

Probiotici spadaju u novu generaciju proizvoda koji brišu granice između prehrambenih proizvoda, dodataka prehrani i lijekova, zato se zakonodavstvo još uvijek priprema, a kvalitet i kontrola kvalitete probiotičkih proizvoda prepušteni su savjesti proizvođača.

2. Probiotički proizvod sadrži deklarisani broj živih probiotičkih sojeva.

Pravilno označavanje proizvoda mora sadržavati oznaku roda, vrste i soja u skladu s priznatom naučnom nomenklaturom, opis soja i minimalni broj živih ćelija svakog probiotičkog soja na kraju njegovog roka trajanja.

3. Efikasnost probiotičkog proizvoda dokazana je odgovarajućim kliničkim ispitivanjima.

Klinička ispitivanja u kojima učestvuju ljudi koncentrisana su na proučavanje različitih efekata probiotičkog soja, kao što su statistički i biološki karakteristično poboljšanje simptoma, niži rizik od obolijevanja, duže vrijeme između ponovnog obolijevanja i brži oporavak.

4. Preporučena doza

Na probiotičkom proizvodu je jasno navedena preporučena doza, što obezbjeđuje efikasnost probiotika u skladu sa zdravstvenom tvrdnjom.

Probiotici su živi mikroorganizmi koji, ako se primjenjuju u dovoljnim količinama, blagotvorno utiču na zdravlje domaćina.

5. Kontrolu kvaliteta probiotičkog proizvoda provode eksterni specijalizovani laboratoriji s akreditiranim metodama za probiotičke proizvode.

Prilikom odabira probiotika za sebe i svoje najdraže pobrinite se da proizvod ispunjava svih pet navedenih kriterija i sigurno ćete odabrati pravi put do regulisane probave.

Izvori:

  1. European Commission. EU register on nutrition and health claims. ec.europa.eu/food/safety/labelling_nutrition/claims/register/public/. Pristupljeno: 10. 7. 2020.
  2. WGO Global Guideline Probiotics and prebiotics. World Gastroenterology Organisation, 2017. 35 str.
  3. FAO/WHO. 2001. Health and nutritional properties of probiotics in food including powder milk with live lactic acid bacteria. Report of a Joint FAO/WHO Expert Consultation on Evaluation of Health and Nutritional Properties of Probiotics in Food Including Powder Milk with Live Lactic Acid Bacteria. Rome, FAO – Food and Agriculture Organization of the United Nations: 34 str.
  4. FAO/WHO. 2002. Guidelines for the Evaluation of Probiotics in Food. Report of a Joint FAO/WHO Working Group on Drafting Guidelines for the Evaluation of Probiotics in Food. London Ontario, Canada, s. 1-11.
  5. European Food Safety Authority (EFSA). 2007. Introduction of a Qualified Presumption of Safety (QPS) approach for assessment of selected microorganisms referred to EFSA. The EFSA Journal, 587, 1‐16.
  6. EFSA FEEDAP. 2018. Guidance on the characterisation of microorganisms used as feed additives or as production organisms. EFSA Journal 16(3):5206, 24 pp. doi.org/10.2903/j.efsa.2018.5206
  7. Fenster, K. et al. The Production and Delivery of Probiotics: A Review of a Practical Approach. Microorganisms, 2019, 7, 83; doi:10.3390/microorganisms7030083
  8. Nivoliez, A. et al. Influence of manufacturing processes on cell surface properties of probiotic strain Lactobacillus rhamnosus Lcr35®. Appl. Microbiol. Biotechnol. 2015, 99, 399–411
  9. Grześkowiak, Ł. Et al. Manufacturing process influences properties of probiotic bacteria. Br. J. Nutr. 2011, 105, 887–894.
  10. Kiekens, S. et al. Impact of spray-drying on the pili of Lactobacillus rhamnosus GG. Microbial Biotechnology, 2019, 12, 849–855.
back to top